Na pčelinjaku uvek ima nekog dešavanja, bilo da je u ili izvan košnice. Iskusnim pčelarima je dovoljno da pogledaju ulaz (leto) košnice pa da vide kakvo je stanje u košnici i kakvi se procesi dešavaju u njoj. Ovaj deo će opisivati različita dešavanja, kako se ona manifestuju i pored tekstualnog objašnjenja, delićemo slike i videa kako bi vam bilo što jasnije o kakvim dešavanjima je reč. Slobodno nam pišite i pitajte za sva bliža objašnjenja, i za procese koji vas budu zanimali. Rado ćemo pokušati da objasnimo.

Kraj januara je vreme kada se proveravaju podnjače pčela. Na podu svake košnice se nalazi žica koja sa malim okvirima koja sprečava prodor tuđih pčela a ispod žice limena fioka koja se stavlja u mesecu januaru. Tokom većeg dela zime, i godine, pod je otvoren i od spoljašnje sredine ga odvaja samo žičana mreža koja sprečava ulazak životinja i tudjih pčela u košnicu. Na slici vidimo izvučenu fioku i na njoj zrnca voska od mednih poklopaca koje su pčele otvarale kako bi se hranile medom. Vidimo da pčele zauzimaju 6 ramova s prednje strane i po otisku vidimo da je pčelinje društvo osrednje jačine. Ovim pregledom procenjujemo jačinu svake konice.

Ovako pčele obaveštavaju jedna drugu da je društvo spremno za rojenje i da su matice spremne za izlazak iz matičnjaka. Da bismo sprečili rojenje, rušimo sve matičnjake  koji se nalaze u košnici.

Pojava “crnih pčela” na pčelinjaku ukazuje na prisustvo virusa od koga pčelama opadaju dlačice sa tela pa one postaju crne, a nakon nekog vremena izaziva paralizu i uginuće pčela. Ovaj virus se javlja u proleće i leto.

April je mesec kada je potrebno novim maticama, koje su zamenile stare matice, skratitit krila kako bi u slučaju rojenja matica ostala ispred košnice zbog nemogućnosti letenja. Roj se zakači na obližnje drvo, a kako je bez matice, nakon nekog vremena se vrati u košnicu i tako sprečavamo rojenje kojim se oslabljuje pčelinje društvo. Na videu vidimo kako matici sečemo krila (pčela sa dužim trbuhom).

Ljubičasto uljani insekt (Meloe violaceus) je svoj naziv dobio po svojoj boji i sposobnosti da svoju zutu uljanu limfu izbaci u slučaju opasnosti, može se u toku marta naći u okolini pčelinjaka. Hrani se polenom biljaka dok njegova larva živi isključivo parazitski hraneći se jajima, medom i polenom solitarnih vrsta pčela.

Ovako izgleda grabež kod pčela. Pčele iz drugih košnica ulaze u oslabljenu košnicu i iznose med. To potvrdjujemo tako što uhvatimo pčelu koja izlazi iz košnice i stisnemo je. Ako joj je trbuh pun meda, znači da je to pčela kradljivica i da je košnicu napao grabež.

Ovakvo brujanje i mahanje krilima nam govori da je društvo bez matice te mu u ovom periodu nikako ne možemo pomoći i najbolje je istresti pčele iz košnice. Izbačene pčele će otići u susednu košnicu.

Pčele koriste prve toplije februarske dane kako bi izvršile defekaciju i obišle početne izvore hrane kao što su visibabe i ostalo cveće koje cveta u rano proleće.

Gljiva zvana Babino uvo (lat. Sarcoscypha coccinea) je posle visibabe sledeći vesnik proleća koji se može pronaći u februaru na pčelinjaku. Pojava ove gljive najavljuje završetak zime i dolazak toplijih dana.